Tuesday, November 30, 2010

Afera „Vikiliks”: Objavljen tajni dokument o odnosima Tadića i Dodika


30. novembar 2010. u 04.16



Objavljivanje američkih poverljivih dokumenata na sajtovima Vikiliks i velikih svetskih listova promenilo je diplomatsku svetsku mapu, jer će bar za neko vreme najveća svetska sila izgubiti primat i „super moć” kakvu je imala pre nego što je kompromitovana curenjem informacija.

Dokumenta koja su prokrijumčarena iz Stejt departmenta na Vikiliks prikazuju uglavnom u neprijatnom svetlu svetske lidere i diplomate, ali i političari u Srbiji imaju razloga za strah od toga šta će se pojaviti iz sadržaja 994 poverljiva telegrama poslata iz ambasade SAD u Beogradu, a koja će uskoro biti objavljena.

Za sada se zna da je najveći broj, čak 35 poslat upravo decembra 2007. godine kada su raspisani predsednički izbori u Srbiji.

Prema podacima magazina „Špigl”, Vikiliks poseduje 994 depeše koje su u poslednjih 30 godina poslate iz ambasade SAD u Beogradu čiji će tekst postati dostupan javnosti. Između ostalog, navodi se da su se uoči posete Borisa Tadića Nemačkoj 16. novembra prošle godine, tim povodom sastali Kristof Hojsgen, savetnik kancelarke Angele Merkel i Filip Marfi, ambasador SAD u Berlinu.

Hojgen je Marfiju, pored ostalog kazao, da bi Tadić, iako stalno govori da se „čvrsto odnosi” prema Miloradu Dodiku, trebalo da bude još čvršći.

U američkoj depeši se navodi i da je Hojsgen izrazio pesimizam oko toga da li će ikad biti moguće pretvoriti Bosnu u „funkcionalnu državu”, ali se on s Marfijem složio da je važno nastaviti sa trudom „u tom pravcu”.

U poverljivim dokumentima SAD navodi se i ocena jednog francuskog diplomate da ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić „ne čini ništa da ohrabri Srbe da se vrate na Kosovo”.

Američki sagovornici će „zanemeti”
Političari u Beogradu, ali i u Banjaluci koji su na svakodnevnoj „vrućoj liniji” bili su primetno uzdržani u javnosti, ali su se međusobmo konsultovali o posledicama koje bi mogle nastati, svedočili su za „Blic” juče nezvanično mnogi predstavnici pozicije i opozicije. Pored uopštene ocene koju nam je nezvanično dao jedan zvaničnik Vlade „pitanje je ko će hteti sad da razgovara s Amerikancima, pogotovo otvoreno”, više je nego primetna zebnja od onoga što će se pojaviti. „Od danas samo klimam glavom i ništa ne govorim u američkoj ambasadi”, bio je prvi komentar jednog visokog političara iz regiona.

Hrvatska uvučena u špijunski rat!
Hrvatska je uvučena u međunarodni špijunski rat, piše „Večernji list” i navodi da je Hrvatska jedna od retkih zemalja u svetu koja se u tajnim dokumentima spominje u sve 24 tačke interesa po kojima se špijuniraju diplomate. „Sanader: Silajdžić je loš, Tadić misli kao i ja, a Ruse ne želimo”, prenosi na naslovnoj strani „Jutarnji list” prvi hrvatski transkript sa Vikiliksa.

U jednoj od 1686 beleški koje je američka ambasada u Zagrebu odaslala u Stejt Dipartment, objavljena je na Vikiliksu, a prenosi „Jutarnji list”, stoji da je premijer Sanader zabrinut oko sve većeg ulaganja ruskih preduzeća u BiH i da je pomoćniku državne sekretarke uručio je „non-paper” o hrvatskim stavovima o Rusiji u kojoj kaže: „Silajdžić je staromodan političar koji živi u devedesetim godinama i želi da probleme BiH reše druge države. Silajdžić se protivi dogovoru koji je postignut s bivšim premijerom Federacije Terzićem oko gradnje Pelješkog mosta”.

Ova beleška napisana je 10. maja 2007. godine, nakon odvojenih sastanaka tadašnjeg predsednika Stjepana Mesića, tadašnjeg premijera Ive Sanadera i tadašnje ministarke spoljnih poslova Kolinde Grabar-Kitarović s pomoćnikom američke državne sekretarke za Evropu i Aziju Danielom Fridom u Zagrebu.

Frid je s hrvatskim zvaničnicima razgovarao nakon povratka iz Banje Luke, gde se susreo s Miloradom Dodikom, tadašnjim premijerom Republike Srpske.

Razgovor domaćina i gosta uglavnom se bavio BiH. U belešci tako stoji kako je Sanader upozorio da će u slučaju iseljavanja Hrvata iz BiH i izdvajanja Republike Srpske „doći do stvaranja opasne male islamske države u Evropi”. S time se, stoji u belešci, složio i Mesić. Frid je tada kazao da ne dolazi u obzir stvaranje trećeg entiteta u BiH, već da se tamošnji Hrvati obrate za pomoć američkoj ambasadi u Sarajevu.

U vreme kada je službena Rusija tražila od Hrvatske da se izjasni oko projekta Južni tok, Družbe Adrie i JANAF-a, Sanader je Fridu iznosio tvrdnje koje je on svakako želeo čuti. Izražava zabrinutost povećanim ruskim ulaganjima u BiH, s čime se slaže i Frid, navodi „Jutarnji list”. U belešci stoji kako je nekoliko dana ranije u Zagrebu boravio visokorangirani američki diplomat Met Briza koji je s domaćinima razgovarao o mogućoj gradnji alternativnog plinovoda projektu Južnog toka, koji gradi ruski Gasprom.

List navodi da u beleškama stoji da je Frid u Zagrebu s domaćinima podelio i informacju kako mu je Milorad Dodik kazao da podržava Ahtisariev plan o Kosovu i da će on, Dodik, podržati nezavisnost Kosova ukoliko Veće sigurnosti donese rezoluciju o nezavisnom Kosovu.

„Hrvatska je jedna od retkih zemalja koja se pominje u sve 24 tačke interesa po kojima se špijuniraju diplomate. Osim stavova i planova njihovih vlada, posebno su zanimljivi lični podaci koji Vašington zanimaju o stranim diplomatima. To su podaci o telefonskoj, mobilnoj, kompjuterskoj komunikaciji, lozinke, sigurnosne mere i slično, a u mnogim slučajevima i biometrijski podaci, odnosno otisci prstiju, DNK, skenovi rožnice”, navodi se u tekstu.

Prema navodima, u delu dokumenata koje je na svojim stranicama objavio Gardian, Hrvatska se pominje samo u jednoj depeši.

U dopisu napisanom u američkoj ambasadi u Parizu povodom susreta pomoćnika državne službenice SAD-a s francuskim zvaničnicima iz septembra 2009. godine navodi se kako su odnosi Hrvatske i Slovenije u uzlaznoj liniji koja vodi prema rešavanju pograničnih sporova.

U nekim se dokumentima spominje francuska podrška Hrvatskoj za ulazak u NATO.

Što se ambasade SAD-a u Zagrebu tiče, najživlja komunikacija bila je u 2003. godini, kao i od 2006. do 2009. O čemu je sve reč, zasad je nezahvalno nagađati pre objave i tih dokumenata, ocenjuje hrvatska štampa. (Blic)

No comments:

Post a Comment